Hrvatska radiotelevizija u 2026. obilježava - 100 godina radija i 70 godina televizije. Tijekom stoljeća pratila je smjene generacija, društvenih sustava i granica, istovremeno se prilagođavajući promjenama koje su oblikovale medijski prostor. Od prvih riječi izgovorenih u eteru i prvog televizijskog odašiljača u ovom dijelu Europe do današnjeg multimedijskog sustava koji obuhvaća 12 radijskih postaja, pet televizijskih programa, šest specijaliziranih kanala, portal, aplikaciju i društvene mreže, HRT ostaje jedna od ključnih institucija hrvatskog medijskog prostora.
.JPG?vel=2379984)
Promijenilo se i samo novinarstvo. U vremenu ubrzanih informacija i digitalnih platformi javni servis ima dvostruku zadaću; čuvati profesionalne standarde i istodobno otvarati prostor novim generacijama medijskih djelatnika. Upravo zato HRT je otvorio vrata studentima diplomskog studija Novinarstvo u suvremenim medijima Sveučilišta u Splitu, postavši nastavna baza koja mladim novinarima omogućuje izravan susret s praksom.
U splitskom centru Hrvatske radiotelevizije, smještenom na Mažuranićevu šetalištu pokraj Doma mladih, svakodnevno nastaju vijesti, reportaže i radijski sadržaji za regionalni i nacionalni program. Ondje studenti imaju priliku vidjeti ono što se iz udžbenika može tek naslutiti; tempo redakcije, rad pod pritiskom rokova, organizaciju terena i raznolikost tema koje novinari svakodnevno obrađuju.
Tijekom stručne nastave otvaraju im se vrata redakcija, montaže i radijskog etera. Kroz praktičan rad upoznaju cijeli proces nastanka medijskog sadržaja - od ideje i pripreme, preko snimanja i rada na terenu, do montaže i emitiranja. Na zadatke izlaze uz iskusne novinare i snimatelje, prolaze napredne fonetske vježbe te sudjeluju u pripremi i realizaciji priloga.
U svakodnevni rad redakcije studente uvodi novinarka Franka Jović Tonkli. Ističe kako količina stečenog znanja najviše ovisi o motivaciji i znatiželji samih studenata, jer redakcija pruža priliku za učenje na različitim vrstama sadržaja - od kratkih vijesti do opsežnijih reportaža.
„Ovo je medij u kojem mogu raditi što god ih zanima. Toliko je različitih programa i emisija”, kaže Franka Jović Tonkli.
Kao javni medijski servis, HRT ima obvezu stvarati sadržaje za različite skupine publike. Informativni, obrazovni, kulturni, sportski, dječji i zabavni programi desetljećima su oblikovali medijski identitet brojnih generacija. Primjerice, generacije su odrasle uz nezaboravne dječje emisije, uz dokumentarce koje je “odabrao Đelo Hadžiselimović”, a čitao Miljenko Kokot, uz večernje kvizove koji su okupljali obitelji. Upravo zato odgovornost prema publici ostaje jedna od temeljnih vrijednosti novinarskog rada.
Novinarka Tatjana Lisičin smatra da je svijest o toj odgovornosti jedna od najvažnijih kompetencija koju studenti trebaju razviti tijekom profesionalnog sazrijevanja.
„Treba biti svjestan što znači emitirana, zapisana ili izgovorena riječ. Ono što desetljećima serviramo gledateljima, slušateljima i čitateljima ostavlja posljedice - na mentalno stanje pojedinca, na raspoloženje nacije”, naglašava.
Dodaje kako se takav profesionalni pogled razvija iskustvom, ali i uz podršku starijih kolega koji su spremni prenositi znanje novim generacijama.
Svjesna je, međutim, da mladi dolaze u bitno drugačije okruženje od onoga u kojem je sama počela.
Tehnologija je, smatra Tatjana, posao u jednu ruku olakšala, a u drugu otežala. Prisjeća se kako su se nekoć spikerice Helga Vlahović, Jasmina Nikić i Vesna Pinčić-Prelog pažljivo pripremale za svaki zadatak. Danas je takvo vrijeme luksuz.
Do pojave mobitela početkom milenija tereni su se odrađivali u miru, prema planu.
„Netko danas može biti povučen sa sjajne ‘sporovozne’ priče na kakav dnevni događaj. Takva nesigurnost pojačava stres”, kaže.
Tehnologija ne samo da čini novinare dostupnijima, nego i donosi nove zadatke. Rast komercijalnih medija donio je konkurenciju, dok je broj informativnih emisija višestruko porastao. Sve to od novinara zahtijeva brži rad. Tatjana ipak mladima poručuje - neka ne žure.
Pritom naglašava i odgovornost prema jeziku te podsjeća na obrazovnu ulogu medija.
“Ljudima trebamo pokazati što je gramatički ispravna rečenica, dobro izgovoren tekst, standardni hrvatski jezik. Mladima bih savjetovala da rade na sebi, na govoru i pismenosti, te da ne preskaču fonetičare i lektore. Tako ulažu u sebe, i kao osobu i kao profesionalca”, poručuje.
Za razvoj govornih vještina zadužena je fonetičarka i trenerica govora Linda Bakotić, koja s novinarima surađuje tijekom cijelog njihova profesionalnog puta. Smatra da bi govorne vježbe trebale biti sastavni dio obrazovanja svakog budućeg medijskog djelatnika.
„Govoriti u mediju znači imati odgovornost. Treba biti artikuliran, jasan, razgovijetan. Zato su govorne vježbe neizbježan dio razvojnog puta budućeg medijskog djelatnika”, ističe Bakotić.
.JPG?vel=1586844)
Za studentice i studente HRT je više od nastavne baze. To je mjesto osobnog razvoja.
Mladi su do sada na HRT dolazili kao praktikanti, no u splitskom centru ne skrivaju želju da ih jednog dana vide kao kolege.
„Mi bismo ih sve zadržali i sakrili u ladicu“, zaključuje kroz smijeh mentorica Franka Jović Tonkli.
Poruka iz splitskog centra Hrvatske radiotelevizije pritom je jasna; mladi novinari i dalje su više nego dobrodošli.
Tekst i fotografije: Hana Perković
