Zatvori
Sveučilište u Splitu podržava UN-ove ciljeve održivog razvoja
*CFP: Conference - ‘The Role of Journalism in Endangered Democracy' *
5-6 June 2026 @ University of Split, Communication and Media Department, Croatia.
Abstract submission deadline - 25 April, 2026.

*Rationale*
During the 2016 US presidential campaign the publication of inaccurate and, in particular of intentionally inaccurate information, through social media and fake websites became a salient reality of the digitised information world (Palczewski, 2017; Parkinson, 2016; Silverman & Singer-Vine, 2016). It further polarized American society and confused voting citizens. The proliferation of the term “fake news” - which is in itself an oxymoron - opened up spaces for the interpretation of disinformation, or, to deal with what Kellyanne Conway phrased "alternative facts". Both the US Congress and the EU reacted with a series of activities and guidelines. Indeed, the EU invested heavily in establishing fact-checking organizations that have proven to be largely ineffective in preventing the spread of disinformation.
Irresponsible amateur publication of information on social media gained credibility and acceptance (protected by the concept of “citizen journalism”), causing systematic and long-term damage to both professional journalism and the quality of citizens’ information (Glasser, 1999), but also to long-standing traditions of non-professional news production (e.g., in community media). Andrew Keen describes this attribution of journalistic value ​​to amateur citizens’ sharing of information as a democracy-degrading democratization (Keen, 2007: 69). Still, amateur information has proven its value during particular moments, such as the Arab Spring (2011-2012), with the mobilisation of citizens for mass protests against totalitarian regimes being assisted through social networks.
Although such information-sharing practices arguably fulfils an important political and democratic function, a large part of this content cannot be considered journalism, simply because this communication does not meet the standards of the journalistic profession. This is reflected in the Reuters Institute’s (2025) recent use of the term “news creators”, seemingly seeking to shift away from the concept of “citizen journalism”. As it is, user-generated content was quickly recognized as a low-cost source of information due to its speed and accessibility; and tabloids and news portals with limited human and financial resources exploited that type of content en masse. It is a practice that has provoked significant critiques. For instance, Glasser (1999), already some time ago, has gone so far as to criticize journalists and editors for leaving the political agenda-setting power to citizens, thereby compromising their profession and abandoning their role of the “fourth estate” through critical reporting.
Today, “news creators” confusingly offer a complex mix of quality content alongside vast amount of pseudo-scientific and intentionally or unintentionally false content. Identifying quality within this content can be challenging for (social) media users, especially in the light of the fact that social media audiences for such abundant sensationalised and trivial content exceed those of legacy media (Allcott and Gentzkov, 2017).
The emergence of citizen-generated information has also been accompanied by the growth of alternative and partisan online news sources fuelled by populism (Grossmann, 2018). This has, in turn, influenced a shift of legacy journalism towards increasingly partisan reporting and agenda-setting practices (e.g. Kantola, 2012; Esser and Umbricht, 2014; Levendusky and Malhotra, 2016). As a consequence, the ideals of journalistic impartiality and detachment from politics have become object of political struggle in their own right (Vozab, 2017).
Nowadays, many media organisations have been, or are threatened to be, captured by political and financial interests. Cognitive captivity occurs when journalists associate themselves with those they report on (Schiffrin, 2017), but also self-censorship has become an even more present reality among journalists. The existence of external fact-checking services problematically suggests that fact-checking is a task internal to news organisation. We also face a new trend in journalists leaving legacy media houses to launch their own self-branded media channels through social media platforms (e.g. Tucker Carlson, Don Lemon, Bari Weiss, Megyn Kelly, Matt Taibi, …).
In an attempt to occupy the symbolic communication centre of a democratic society, while still remaining outside the ruling powers, journalists thus face substantial challenges. It remains logical to continue asking how the profession of journalism is recognized, and what its capacities are for the 21st century (and will be)? There are also other questions: Should fact-checking be returned more to the newsrooms, and shouldn’t the mechanisms of media regulation and self-regulation be strengthened? Where should we draw the line between “news creators” and “journalists”? Can non-professional journalists still exist? What is the social and ethical responsibility of non-journalist news creators, and their audiences?
Sources:
Allcott, H. & Gentzkow, M. 2017. Social media and fake news in the 2016 election. Journal of Economic Perspectives 31, 211-235. DOI: 10.1257/jep.31.2.211
Esser, F. & Umbricht, A. 2014. The Evolution of Objective and Interpretative Journalism in the Western Press. Comparing Six News Systems since the 1960s. Journalism & Mass Communication Quarterly 91 (2): 229-249.
Glasser, T. (Ed.). 1999. The Idea of Public Journalism. New York: Guilford Press.
Grossmann, M. 2018. Partisan Media and Political Distrust. Miami, FL: Knight Foundation.
Kantola, A. 2012. From gardeners to revolutionaries: the rise of the liquid ethos in political journalism. Journalism 14 (5): 606-626. DOI: 10.1177/1464884912454504
Keen, A. 2007. The Cult of the Amateur. New York: Doubleday/Currency.
Levendusky, M. & Malhotra, N. 2016. Does media coverage of partisan polarization affect political attitudes? Polit Commun 33: 283-301.
LSE. 2018. Tackling the Information Crisis: A Policy Framework for Media System Resilience. The Report of the LSE Commission on Trust and Technology. London: LSE.
Newman, N., Arguedas, A.R., Mukherjee, M. & Fletcher, R. (2025) Mapping news creators and influencers in social and video networks. Reuters Institute, University of Oxford. DOI: 10.60625/risj-44pf-1k13
Palczewski, M. 2017. Fake news. A continuation or rejection of the traditional news paradigm? Acta Universitatis Lodziensis. Folia Litteraria Polonica. 43 (5): 23-34.
Parkinson, H.J. 2016. Click and Elect: How Fake News Helped Donald Trump Win a Real Election. Guardian.com. https://www.theguardian.com/commentisfree/2016/nov/14/fake-news-donald-trump-election-alt-right-social-media-tech-companies (11.08.2022.).
Schiffrin, A. (Ed.) 2017. In the Service of Power: Media Capture and the Treath to Democracy. Washington, DC: CIMA.
Silverman, C. & Singer-Vine, J. 2016. Most Americans Who See Fake News Believe It, New Survey Says. BuzzFeedNews. https://www.buzzfeednews.com/article/craigsilverman/fake-news-survey (11.08.2022.).
Vozab, D. 2017. Pristrani i neprijateljski mediji te polarizacija u novom medijskom okolišu. Političke analize 8 (30): 3-9.
 
The conference aims to bring together an international mix of journalism and media scholars and practitioners to discuss the complexities, rewards, challenges and limitations of journalism as profession in the 21st century and its role in democracies. We are also committed to facilitating meaningful interactions between scholars, educators and media industry professionals, through a combination of traditional academic panels, seminars, workshops and exhibitions.

We welcome proposals on topics including but not limited to: 

- Journalistic freedom on the edge of survival
- Quality journalism and the value of accountable information - experiences from newsrooms
- Approaches in constructive and solution journalism
- The role of social media in shaping democratic majorities - the trend of news avoidance and the responsibility of journalists
 - Challenges in journalism education - professional knowledge and skills
-  Fragmented media audiences - how to engage citizens in quality journalism
- Virtual identities and democracy - with a special call for the panel Fictional Identities in Digital Space*
 
* Fictional Identities in Digital Space
As part of the Communication and Media Split 2026 conference, we invite you to a panel focused on the phenomenon of fictional and digitally constructed identities - avatars, aliases, and virtual characters without grounding in reality - that operate and communicate in the digital space.
These identities are becoming increasingly present in contemporary culture: from artificially created “persons” designed for entertainment, marketing, or art, to complex digital constructions that live their own “lives” online. They raise questions about the boundaries between the real and the virtual, the ways in which audiences communicate and identify with them, and the cultural, sociological, and other processes they initiate.
We invite all researchers interested in this topic to contribute to the discussion from the following perspectives:
  • Communication studies - how these identities shape communication practices and standards in digital media.
  • Cultural studies - which cultural values and processes are represented by fictional digital identities.
  • Sociology - how audiences and communities respond to and identify with them.
  • Economics - how fictional identities are monetized through the attention economy, new forms of digital labour, and business strategies related to virtual characters.
The panel is part of the institutional project Digital Identities, Virtual Masks - Communicational, Cultural, and Economic Aspects of Virtual Subject Representation (DIVIR), which focuses on examining virtual extensions of identity as constructions reflecting the possibilities and the risks of contemporary technology. These extensions condense the potential and limitations of today’s digital culture, resulting from certain strategies, spreading through innovative communication practices, and causing wide-ranging impact on culture, society, and the individual.
We welcome and encourage wide contribution from the academic community, practitioners, and all interested participants to join the discussion on this intriguing topic that reveals how digital media are redefining the very notions of identity and reality.
Selected papers will be published in special issue of Communication Papers, journal published at University of Girona https://communicationpapers.revistes.udg.edu/
 
 Conference Program Committee
Viktorija Car, University of Split, Communication and Media Department, President
Nico Carpentier, Charles University, Institute of Communication Studies and Journalism, Prague, Czech Republic & Visiting Professor at Tallinn University, Baltic Film, Media and Arts School
Antonija Čuvalo, University of Zagreb, Faculty of Political Science
Jelena Jurišić, University of Split, Communication and Media Department
Nebojša Lujanović, University of Split, Communication and Media Department
Nicole Talmacs, University of Malta, Faculty of Media and Knowledge Sciences
Natalia Vedrić, Deakin University, Faculty of Arts and Education/School of Communication and Creative Arts
 
Conference Organizing Committee (University of Split, Communication and Media Department)
Viktorija Car, Antea Boko, Vanja Pavlov & Branka Šegvić
 
Please send an abstract of between 450 and 500 words, along with the title of your paper, a short biographical note (up to 200 words) in an email with the subject Communication and Media Days 2026, to the following address: kim@kim.unist.hr
We welcome papers from both early-career researchers and established academics.  
Presentations will be limited to 15 minutes. 

Conference fee: 100 EUR (50 EUR for PhD students with the certificate of enrolment in a PhD study program)
Travel and accommodation expenses are to be covered by the participants. 
Please note the conference will be held in person not hybrid format.
 
Timeline:
Abstract submission deadline: 25 April 2026
Notification of acceptance: 5 May 2026
Registration deadline: 15 May 2026
Tri dana dijaloga, znanja i inspiracije: Communication & Media Days Split 2025
 
Drugo izdanje konferencije Communication & Media Days Split 2025, održano u organizaciji studija Komunikacija i mediji Sveučilišta u Splitu, okupilo je od 5. do 7. lipnja stručnjake iz područja medija, novinarstva i komunikacije, kao i brojne studente iz Hrvatske, ali i iz inozemstva. Kroz panele, radionice i izložbu, konferencija je ponudila prostor za dijalog, kritičko promišljanje i povezivanje generacija.

Konferencija je svečano otvorena u vedrom i inspirativnom ozračju, uz pozdravne riječi prof. dr. sc. Viktorije Car te panel koji je promišljao o budućnosti slobode medija u Europi. Prvi dan obilježio je i emotivan trenutak za studente treće godine prijediplomskog studija - otvorenje izložbe fotografija Brisanje maski, koje je kroz objektiv mladih autora progovorilo o identitetu, pritiscima i osobnom izražavanju.

Drugi dan bio je u znaku borbe protiv dezinformacija. Kroz niz izlaganja i radionica, sudionici su istraživali načine na koje se činjenice mogu braniti u vremenu lažnih vijesti, deepfakeova i emocionalne manipulacije. Posebno je dojmljivo bilo čuti ohrabrujuće primjere suradnje različitih generacija i medijskih organizacija u promicanju istine i vjerodostojnog informiranja.

Završni dan konferencije ponudio je promišljanja o novim tehnologijama, obrazovanju i ulozi novinarstva u digitalnom dobu. Umjetna inteligencija, neuromarketing, medijska pismenost i kvaliteta informacija, sve su to teme koje su potaknule plodonosne rasprave i otvorile nova pitanja o budućnosti komunikacije i medija.

Konferencija je i ove godine potvrdila svoju važnost kao prostora susreta, razmjene znanja i inspiracije. Hvala svim sudionicima, predavačima i studentima na trudu, otvorenosti i zajedništvu. Vidimo se iduće godine, još znatiželjniji, glasniji i povezaniji!

U nastavku donosimo izbor fotografija s izložbe Brisanje maski: Katalog fotografija
 

Program konferencije / Conference Program
COMMUNICATION & MEDIA DAYS Split 2024.

Iza nas je konferencija Dani komunikacije i medija Split 2024. Voditeljica studija profesorica Viktorija Car, regionalni direktor za jugoistočnu Europu Zaklade Hanns-Seidel Klaus Fiesinger, prorektor za studente, nastavu i poslovanje Sveučilišta u Splitu Nikola Koceić-Bilan i ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek svečano su otvorili prvu konferenciju našeg studija!
Nakon svečanog otvorenja održan je prvi panel Disinformation in post-truth society ministrice Nine Obuljen Koržinek, prorektora Nikole Koceić-Bilana i voditeljice Predstavništva Europske komisije Hrvatske Zrinke Ujević, a kojeg je moderirala profesorica Viktorija Car.
Panel je počela Zrinka Ujević koja je ukazala kojim se načinima Europska Unija pa tako i Europska komisija bori s problemom dezinformacija koje su se ukorijenile u današnje društvo. Na njeno izlaganje se nadovezala ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek koja je naglasila da se država članica EU, poput Republike Hrvatske ne može odvojiti od nacije - radi se paralelno. Europski kontekst nužan je za nacionalni kontekst te je naglasila da je Vlada RH angažirana u oba. Apelirala je na Zakon o elektroničkim medijima kao važan alat za zaštitu hrvatskog društva i naglasila da se svaka borba mora implementirati i u pravosudni sustav jer je to jedini način da se stanje dugoročno regulira. Prorektor Nikola Koceić-Bilan ukazao je na odgovornosti visokoobrazovnog sustava pri pravovremenoj edukaciji društva o ovoj temi. Naglasio je da se obrazovanje treba kontinuirano razvijati i poticati - obrazovanje je ključ i obrazovani ljudi trebaju biti svjetlo koje osvjetljuje društvo, a ne netko tko će istom činiti štetu.
Alex Grech, jedan od glavnih govornika konferencije i gost sa Sveučilišta Malte zaključio je prvi dan konferencije predavanjem Digital Literacies for a Post-Truth Society. Tematika predavanja usko je vezana uz problematiku prvog panela. U svom predavanju definirao je pojmove dezinformacija, misinformacija i malinformacija te je iste objasnio u kontekstu medija i društva post-istine u kojem živimo. Profesor Alex Grech fokusirao se i na koncept digitalne pismenosti te aspekte medijske i informacijske pismenosti koje digitalna pismenost uključuje. Objasnio je kako svi navedeni pojmovi paralelno funkcioniraju u okviru informacijske krize koja nas okružuje. Brojnim je primjerima potvrdio svoje teze i osvijestio publiku o aktualnom problemu. No, ipak je zaključio predavanje rješenjima koja bi naše, krizno društvo trebala odvesti ka boljem sutra - fact checking, co-learning, educating, better tech, network & disconnect.

Intervju s ministricom Ninom Obuljen Koržinek možete pročitati ovdje.

Marijeta Babik
 
Drugi dan konferencije Dani komunikacije i medija Split 2024. u znaku mobilnog novinarstva

Ivica Grudiček, novinar HRT-a današnji je dan otvorio predavanjem jednom od ključnih tema ovogodišnje konferencije Mobile Journalism - New Era of News Reporting.
U jutarnjem terminu održana su dva panela na kojem su sudjelovali gosti i suradnici s čak 11 europskih sveučilišta. Prvi panel, kojeg je moderirao Gheorghe Anghel sa Sveučilišta u Bukureštu, Regional Perspectives in Mobile Journalism obuhvatio je šest izlaganja: Hungarian Perspective on Mobile Journalism: Training, Usage, and Attitudes, Mobile Journalism in Bulgaria- a Developing Story, Click. Capture. Connect: Unveling the Practice of Mobile Journalism in Romania, Mobile Journalism in Serbia: Another tool of sharing stories, Mobile Journalism in Slovakia: Amateurism vs Professionalism, Mobile Journalism in Circumstances of Russian-Ukrainian War: Challanges and Perspectives.
U drugom panelu Adapting to Change: Experiences in Mobile Journalism Education and Practice obrađene su teme: Mobile Journalism in Greece: Practice and Education, Mapping Mobile Journalism in Croatia, Self Educated: Understanding Mobile Journalism education and practice in Bosnia and Herzegovina, Self-care: How Latvian Journalists and Students Educate Themselves in Multimedia World, Mobile Journalism in Albania - How newsrooms and  journalists are adapting to the change.
Paralelno s panelima, provedena je i radionica EU VS. DISINFO: REGULATING BIG TECH AHEAD OF #EE2024. Andrea Čović Vidović i Carmen Gruber iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj educirale su studente o konceptu dezinformacija i borbe protiv istih, posebice u okviru nadolazećih izbora za Europski parlament. Ukazale su na brojne metode i akte koje provodi Europska unija s ciljem suzbijanja problema dezinformacija. Kroz samostalnu analizu društvenih mreža studentice su naučeno provele u praksi.
U popodnevnim satima krenuo je panel na temu Contemporary trends in Newsrooms u sklopu kojeg su predstavljeni ključni trendovi u novinarstvu s naglaskom na ulogu mobilnog novinarstva. Petra Kovačević je za početak, kroz svoje izlaganje Reporting from a different perspective: What is solutions journalism?, objasnila što je to solutions novinarstvo. Nadalje, profesorica Tena Perišin, kroz izlaganje Young audience wants more. Creating and testing innovative storytelling techniques, predstavila pogled i želje mladih na području medija i novinarstva. Miroslav Ivić iz Slobodne Dalmacije, kroz izlaganje How to use new formats and types of journalism to come closer to the language od the audience?, analizirao je razvoj novinarstva i promjene koje su nastupile od nekada do danas. Mate Prlić sa Dalmatinskog portala nastavio je temu kolege Miroslava Ivića i tijekom izlaganja How have mobile phones changed (local) journalism? objasnio kakva je aktualna situacija na lokalnim portalima, ali i koje su prednosti i mane mobilnog novinarstva. Panel su završile urednica Radio Kampusa, Vesna Vujević izlaganjem What does a radio even look like? i Silvija Turić s Radio Dalmacije izlaganjem The friendship of radio and smartphones? koje su se fokusirale na radio kao medij i objasnile benefite korištenja pametnih telefona u današnjem vremenu.
Drugi dan konferencije priveo se kraju okruglim stolom o mobilnom novinarstvu i predstavnicima industrije. Silvija Turić, Laura Visković, Ivica Grudiček i Dejan Oblak raspravljali su o tome kako mobilno novinarstvo mijenja struku, ali i koja je uloga današnje publike u kreiranju medijskog sadržaja. Tokom cijelog dana održavala se i radionica Mobile Journalism Storytelling pod vodstvom profesorice Tene Perišin i Dejana Oblaka u sklopu koje su studenti učili osnove video novinarstva, upoznali se s MoJo opremom i snimali Mojo priče na terenu.

Marijeta Babik
 
Završni dan prvih Dana komunikacije i medija u Splitu

U sklopu zadnjeg dana konferencije odvijala su se dva paralelna panela. Prvi panel bio je posvećen medijskim reprezentacijama, a otvorila ga je i moderirala profesorica Viktorija Car s temom Media Narratives and Media Frames in Reporting and Representing Refugees and Migrants.Potom su održana tri izlaganja na temu prikaza ukrajinskih izbjeglica u hrvatskim medijima. Barbara Ravbar s Charles University u Pragu predstavila je temu Victims or Survivors? Representation of the Ukrainian refugees in the Croatian Online Media, a na izlaganje se nadovezala doktorandica i asistentica Vanja Pavlov s temom Reporting on Ukrainian refugees in the Croatian media: Humanity media frame. Priču o ukrajinskim izbjeglicama zaokružila je postdoktorandica s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Leali Osmančević s temom Children Beyond Borders: Understanding Visual Portrayal of Ukrainian Children in Croatian Media. Završno izlaganje u sklopu ovog panela održala je doktorandica i naslovna asistentica s našeg studija Antea Boko na temu Media Portrayal of Foreign Workers in Croatia: Are They Victims, Threats, or a Necessity.
Paralelno se odvio i studentski panel Media Literacy Projects. Moderator, docent Nebojša Lujanović otvorio je panel kratkim predavanjem na temu Media vs. Textual Literacy: New Media, New Alphabet u okviru kojeg je definirao ključne pojmove i probleme teme. Tonči Gabelić nastavio je panel izlaganjem istraživanja na temu Venus & Eros: Gender Representation in Croatian Music Videos, kroz kojeg je obradio problematiku objektivizacije, seksualizacije i koncepta male gaze koji se provlače kroz hrvatsku glazbenu scenu. Panel su zaključile naše studentice prve godine prezentiranjem svojih projekata na temu mogućnosti medija u kontekstu aktivizma. Rita Aničić i Marijeta Babik prezentirale su projekt New media possibilites: Bradata aukcija kao primjer aktivističkog pokreta nastalog upravo u našem gradu, dok su se Martina Gugić i Daria Vusić kroz prezentiranje projekta The Impact of TikTok on Environmental Activism fokusirale na globalni pokret ekološkog aktivizma na brzorastućoj platformi TikTok.
 Konferenciju smo zaključili prezentacijom video uradaka studenata i studentica sudionika trodnevne radionice Mobile Journalism Storytelling Workshop, pod vodstvom profesorice Tene Perišin i Dejana Oblaka s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Predstavljeno je pet projekata na teme: Studij komunikacija i mediji, Betonizacija Splita, Život u Splitu, Reportaža o Varošu, Picigin. O samom trodnevnom iskustvu studenata i studentica možete pročitati na našim stranicama.
Hvala svima koji su sudjelovali na našoj prvoj konferenciji Dani komunikacije i medija Split 2024. te se nadamo da je ovo samo prva u nizu!

Marijeta Babik
 
Mobile Journalism Storytelling Workshop

U sklopu konferencije Communications & Media Days Split 2024. održana je radionica za studente Mobile Journalism Storytelling Workshop ili skraćeno MoJo radionica pod vodstvom profesorice Tene Perišin i asistenta Dejana Oblaka sa studija novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Radionica se održavala tijekom sva tri dana konferencije, od 6. do 8. lipnja 2024.
Cilj radionice bio je pripremiti studente na izazove planiranja priče, snimanja i montaže na mobilnim uređajima te im pokazati mogućnosti i potencijale novinarstva koristeći samo mobilni uređaj kao tehnološku podlogu. Studentima je osigurana dodatna oprema za mobitele (kao što su mobilni  mikrofoni, stalci s upravljačkim sučeljem, bubice, nosači za ramena) kako bi im rad bio olakšan. Tijekom radionice, studentima su postavljena dva zadatka kako bi primijenili naučeno, te su njihovi radovi prezentirani na samoj konferenciji.
Na konferenciji je sudjelovalo 11 studenata, petero studenata sa studija novinarstva sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti - Anđela Bučić, Tamara Cvitkušić, Marko Kralj, Josipa Milavić i Kristina Petek, studentica Katarina Mirić sa studija Mediji i kultura društva sa Sveučilišta u  Dubrovniku te petero s našegstudija Komunikacija i mediji - Nina Babojelić, Lucija Kulić, Tea Marušić, Emanuela Šamija i Marko Vuletić.
Radionica je započela uvodnim predavanjem i primjerima video priča koje su kreirali zagrebački studenti. Studentima su objašnjeni koncepti pripovijedanja u mobilnom novinarstvu te kako koristiti besplatne aplikacije koje mobilni novinari koriste u video produkciji (iMovie, CapCut, Kinemaster). Nakon uvodnog predavanja, studenti su dobili prvi zadatak, snimiti sekvencu od 6 snimaka. Od studenata je traženo da u blizini pronađu priču, uzmu izjavu sugovornika te snime nekoliko kadrova. Zatim su uz pomoć voditelja radionice uređivali svoje kratke priloge, nakon čega su ih voditelji prokomentirali i pripremili im sljedeći zadatak.
Drugog dana radionice studenti su započeli sa svojim drugim zadatkom. Podijeljeni u četiri tima. Uputili su se u razne dijelove Splita kako bi snimili svoju priču na unaprijed dogovorenu temu. Uz usvojeno znanje iz prvog dana i pomoć voditelja radionice, ali i iskusnijih studenata sa studija novinarstva u Zagrebu, studenti su započeli s obavljanjem novog zadatka.
Trećeg i posljednjeg dana studenti su dovršavali svoje uratke. Montirali su svoje priče, birali kadrove i izjave koje će završiti u njihovom prilogu. Kao nagradu za svoj trud, posljednji panel konferencije bio je posvećen projekciji njihovih  video uradaka.
Prvi prilog djelo je studentica Emanuele Šamije i Tamare Cvitkušić koje su snimile priču Betonizacija Splita. Sljedeći je prilog Nine Babojelić i Kristine Petek, Studij na Peristilu, koje su snimile priču o našem fakultetu koji je smješten na Peristilu te o samoj zgradi koja je djelo arhitekta Nevena Šegvića.  U svom prilogu Picigin,  Marko Vuletić i Marko Kralj prezentirali si kulturu i značaj ovog sporta nastalog na splitskim Bačvicama. Tea Marušić i Josipa Milavić provele su nas kroz Varoš i upoznale s ljudima koji žive u ovom starom splitskom kvartu, a Lucija Kulić,  Anđela Bučić i Katarina Marić snimile su priču o životu u Splitu i turističkom utjecaju na splitsku svakodnevnicu. Sve uratke naših studenata i njihovih kolega sa FPZG-a i UNIDU-a možete pogledati na našem webu.
MoJo radionica pokazala je snagu, efikasnost i korist mobitela u novinarstvu. Riječ je o malom čudu tehnologije koji stane u naš džep, a s kojeg možemo podijeliti informacije publici u ekspresnom roku te svoje mjesto ima i u kreiranju video priča. Radionica je studentima predstavila osnove snimanja, montaže i kreacije video priloga, ali i iskustvo koje će neke od njih možda usmjeriti prema televiziji i video-novinarstvu. Ovakva suradnja dvaju studija primjer je najboljeg načina dijeljenja znanja. Hvala ekipi s FPZG-a što su bili naši gosti!

Marko Vuletić 
 
Objave u medijima

Dani medija i komunikacija: Medijski prostor prezasićen dezinformacijama - HRT
SUVREMENI TRENDOVI 'Mobiteli su dramatično utjecali na novinarstvo' | Dalmatinski portal
Jutarnji list - Tužna realnost najšarmantnijeg splitskog kvarta: 'Nekad je u ovoj ulici živjelo 23 djece, danas nema nikoga'

Program konferencije
 
Galerija: Dani komunikacije i medija Split 2024.