Na Erasmus+ Training Course Disinformation Action održanom u Vrsaru od 27. listopada do 3. studenoga 2024., naše studentice Tea Marušić i Ana Runjić te student Marko Vuletić sudjelovali su kao predstavnici Hrvatske. Trening je okupio 29 sudionika iz osam zemalja, a cilj mu je bio osnažiti mlade u prepoznavanju i suzbijanju dezinformacija, s posebnim naglaskom na one usmjerene prema manjinskim skupinama u društvu.
Kroz interaktivne radionice i digitalne alate za provjeru informacija, istraživali smo mehanizme širenja dezinformacija te razvili strategije za njihovo suzbijanje. Kao dio aktivnosti, izradili smo prezentaciju Disinformation around the Countries: Case Study - Croatia, u kojoj smo prikazali kako dezinformacije utječu na manjinske skupine u Hrvatskoj, te kako ih možemo prepoznati i suzbiti.
Kao zajednički rezultat treninga kreirali smo brošuru Disinformation Action, koja je namijenjena mladima kao alat za edukaciju o medijskoj pismenosti i borbi protiv dezinformacija. Brošura pruža pregled ključnih dezinformacijskih narativa, njihovog utjecaja na manjinske skupine i strategija za suprotstavljanje manipulaciji. Također, sadrži praktične resurse, provjerene izvore i preporuke za jačanje otpornosti na dezinformacije.
Brošura ističe da su manjinske skupine često meta dezinformacijskih kampanja, što može dovesti do njihove marginalizacije, diskriminacije i društvene isključenosti. Kroz razne analize, primjere i strategije, ova publikacija pruža praktične smjernice za odgovor na dezinformacije te potiče razvoj otpornog i informiranog društva. Također, naglašava potrebu za međusektorskom suradnjom među novinarima, edukatorima, aktivistima i mladima u jačanju otpornosti na manipulativne narative.
Naglašava se i velika važnost medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja u borbi protiv dezinformacija. U današnjem digitalnom dobu, pojedinci su svakodnevno izloženi različitim oblicima lažnih informacija koje mogu oblikovati mišljenja, ponašanja i donošenje odluka. Ključna poruka jest potreba za kontinuiranim obrazovanjem i prepoznavanju dezinformacija, kao i alatima za njihovu provjeru i suzbijanje.
Cilj ove brošure je informirati čitatelje o informacijskom poremećaju i dezinformacijama, raširenosti dezinformacija i dezinformacijskih narativa te utjecaju istih na manjinske skupine u društvu. Uz to, brošura sadrži informacije o važnim vještinama medijske pismenosti i o procesu provjere informacija, te smjernice na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.
Ovo iskustvo nam je omogućilo da steknemo nova znanja, razmijenimo ideje s vršnjacima iz drugih zemalja i doprinesemo stvaranju društva otpornog na dezinformacije. Vjerujemo da će Disinformation Action pomoći mladima da postanu kritički osviješteni i odgovorni sudionici digitalnog prostora.
Cijelu brošuru možete pronaći ovdje : https://www.cesi.hr/publikacije/edukacijski-prirucnici-i-brosure/disinformation-action
Ana Runjić i Tea Marušić
Kroz interaktivne radionice i digitalne alate za provjeru informacija, istraživali smo mehanizme širenja dezinformacija te razvili strategije za njihovo suzbijanje. Kao dio aktivnosti, izradili smo prezentaciju Disinformation around the Countries: Case Study - Croatia, u kojoj smo prikazali kako dezinformacije utječu na manjinske skupine u Hrvatskoj, te kako ih možemo prepoznati i suzbiti.
Kao zajednički rezultat treninga kreirali smo brošuru Disinformation Action, koja je namijenjena mladima kao alat za edukaciju o medijskoj pismenosti i borbi protiv dezinformacija. Brošura pruža pregled ključnih dezinformacijskih narativa, njihovog utjecaja na manjinske skupine i strategija za suprotstavljanje manipulaciji. Također, sadrži praktične resurse, provjerene izvore i preporuke za jačanje otpornosti na dezinformacije.
Brošura ističe da su manjinske skupine često meta dezinformacijskih kampanja, što može dovesti do njihove marginalizacije, diskriminacije i društvene isključenosti. Kroz razne analize, primjere i strategije, ova publikacija pruža praktične smjernice za odgovor na dezinformacije te potiče razvoj otpornog i informiranog društva. Također, naglašava potrebu za međusektorskom suradnjom među novinarima, edukatorima, aktivistima i mladima u jačanju otpornosti na manipulativne narative.
Naglašava se i velika važnost medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja u borbi protiv dezinformacija. U današnjem digitalnom dobu, pojedinci su svakodnevno izloženi različitim oblicima lažnih informacija koje mogu oblikovati mišljenja, ponašanja i donošenje odluka. Ključna poruka jest potreba za kontinuiranim obrazovanjem i prepoznavanju dezinformacija, kao i alatima za njihovu provjeru i suzbijanje.
Cilj ove brošure je informirati čitatelje o informacijskom poremećaju i dezinformacijama, raširenosti dezinformacija i dezinformacijskih narativa te utjecaju istih na manjinske skupine u društvu. Uz to, brošura sadrži informacije o važnim vještinama medijske pismenosti i o procesu provjere informacija, te smjernice na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.
Ovo iskustvo nam je omogućilo da steknemo nova znanja, razmijenimo ideje s vršnjacima iz drugih zemalja i doprinesemo stvaranju društva otpornog na dezinformacije. Vjerujemo da će Disinformation Action pomoći mladima da postanu kritički osviješteni i odgovorni sudionici digitalnog prostora.
Cijelu brošuru možete pronaći ovdje : https://www.cesi.hr/publikacije/edukacijski-prirucnici-i-brosure/disinformation-action
Ana Runjić i Tea Marušić
Pisanje akademskih radova predstavlja ključnu vještinu kojom svaka studentica i svaki student moraju ovladati tijekom svog obrazovanja.
Akademski radovi nisu samo sredstvo za prenošenje znanja, već i način da se doprinosi razvoju akademske zajednice kroz kritičko razmišljanje, analizu i jasno komuniciranje ideja.
U okviru ovog priručnika nastojali smo pružiti osnovne smjernice za pisanju vjerodostojnih, kvalitetnih, dobro strukturiranih i argumentiranih akademskih radova. Isto tako, priručnik nudi jasne i konkretne korake koji obuhvaćaju sve faze pisanja akademskog rada - od odabira teme, preko istraživanja i analize izvora, do strukturiranja rada. Također, priručnik obrađuje važnost poštivanja etičkih smjernica u akademskom pisanju, što uključuje izbjegavanje plagijata i poštivanje svih pravila navođenja korištene literature.
Konačno, kako bi studentice i studenti bili što uspješniji u pisanju vlastitih jasnih, smislenih i cjelovitih akademskih radova, cilj ovog priručnika je omogućiti im potpuno razumijevanja osnovnih principa akademskog pisanja.
Priručnik možete pronaći ovdje.
Vanja Pavlov
Akademski radovi nisu samo sredstvo za prenošenje znanja, već i način da se doprinosi razvoju akademske zajednice kroz kritičko razmišljanje, analizu i jasno komuniciranje ideja.
U okviru ovog priručnika nastojali smo pružiti osnovne smjernice za pisanju vjerodostojnih, kvalitetnih, dobro strukturiranih i argumentiranih akademskih radova. Isto tako, priručnik nudi jasne i konkretne korake koji obuhvaćaju sve faze pisanja akademskog rada - od odabira teme, preko istraživanja i analize izvora, do strukturiranja rada. Također, priručnik obrađuje važnost poštivanja etičkih smjernica u akademskom pisanju, što uključuje izbjegavanje plagijata i poštivanje svih pravila navođenja korištene literature.
Konačno, kako bi studentice i studenti bili što uspješniji u pisanju vlastitih jasnih, smislenih i cjelovitih akademskih radova, cilj ovog priručnika je omogućiti im potpuno razumijevanja osnovnih principa akademskog pisanja.
Priručnik možete pronaći ovdje.
Vanja Pavlov
