Na konferenciji Istria Media Days, koju je organizirao SEEMO-a (South East Europe Media Organisation), sudjelovali su novinari, profesori i studenti centralne i jugoistočne Europe iz područja komunikacija i medija, političkih znanosti, odnosa s javnošću, javne diplomacije, novinarstva i prava. Konferencija se održala u istarskom gradiću Vrsaru od 15. do 18. listopada 2023. godine. Naši studenti prve i druge godine, profesorica Viktorija Car i asistentica Antea Boko sudjelovali su u bogatom programu panela, predavanja i radionica ponuđenima na konferenciji.
Početak konferencije obilježen je kratkim dokumentarnim filmom Evana Gershkovicha, istaknutog američkog novinara i reportera Wall Street Journala o ratu u Ukrajini. Panel koji se održao prve večeri konferencije Media Reporting about the Russian aggression against Ukraine and use of Propaganda - Fact check započela je naša prof. dr. sc. Viktorija Car koja se dotaknula pojma tzv. građanskog novinarstva, širenja dezinformacija, djelovanja algoritama, botova i echo-chambersa. Njihovom se pojavom propaganda i dezinformacije šire brže i lakše nego ikad - poručila je Car.
Mediji igraju ključnu ulogu u informiranju građana i očuvanju demokracije. U razdoblju političke nestabilnosti i rata, mediji mogu biti korišteni kao sredstvo širenja tzv. lažnih vijesti, odnosno dezinformacija. Na panelima i predavanjima prikazani su različiti primjeri širenja dezinformacija putem medija i društvenih mreža. Razgovaralo se o utjecaju širenja tzv. lažnih vijesti, odgovornosti novinara i posljedicama nedostatka medijske pismenosti među građanima.
Pored razgovora o novim pojavama poput tzv. građanskog novinarstva, razvoja umjetne inteligencije (AI), širenja snimaka rata na društvenim mrežama, pada povjerenja građana u medije, profesori i studenti raspravljali su i o tome kako se boriti protiv izazova s kojima se susreće suvremeno novinarstvo. U diskusijama o povezanosti politike i medija, te obrazovanja mladih novinara u Hrvatskoj, sudjelovale su Maja Sever (predsjednica Europske federacije novinara) i novinarke Elizabeta Gojan i Zrinka Vrabec-Mojzeš.
Na konferenciji je spomenut projekt osnivanja trinaest novih fact-checking platformi u Hrvatskoj. Trenutno u Hrvatskoj djeluje samo jedna fact-checking platfoma - Faktograf.hr. Osnivanje fact-checking platformi može znatno osnažiti otpornost društva na dezinformacije. Uz njihovo osnivanje, potrebno je i promicanje medijske pismenosti među stanovništvom. Radionicu trećeg dana konferencije vodile su naša profesorica Car i asistentica Boko pod nazivom War Disinformation Campaigns: Challenge for Media Competence. Studenti su imali priliku naučiti kako raspoznati sadržaje koji sadrže dezinformacije i lažan sadržaj kreiran od strane umjetne inteligencije. Studenti su aktivno sudjelovali na različitim diskusijama i radionicama konferencije. Uz podizanje svijesti o širenju lažnog sadržaja kreiranog od strane umjetne inteligencije, raspravljalo se i o njenom korištenju za moguću borbu protiv dezinformacija na predavanju Jochena Spangerberga - Deutsche Welle: Countering Disinformation with Technology - Assisted Verification.
Između predavanja i radionica studenti su imali priliku obići istarski gradić Vrsar. Uz upoznavanje bogate kulturne baštine Vrsara, naši studenti su se povezali s brojnim kolegama s domaćih, regionalnih i drugih europskih sveučilišta te su dogovorili buduće projekte i suradnje. Studenti su predložili suradnje u području Erasmusa i dogovaranje novih konferencija.
Tea Marušić
Početak konferencije obilježen je kratkim dokumentarnim filmom Evana Gershkovicha, istaknutog američkog novinara i reportera Wall Street Journala o ratu u Ukrajini. Panel koji se održao prve večeri konferencije Media Reporting about the Russian aggression against Ukraine and use of Propaganda - Fact check započela je naša prof. dr. sc. Viktorija Car koja se dotaknula pojma tzv. građanskog novinarstva, širenja dezinformacija, djelovanja algoritama, botova i echo-chambersa. Njihovom se pojavom propaganda i dezinformacije šire brže i lakše nego ikad - poručila je Car.
Mediji igraju ključnu ulogu u informiranju građana i očuvanju demokracije. U razdoblju političke nestabilnosti i rata, mediji mogu biti korišteni kao sredstvo širenja tzv. lažnih vijesti, odnosno dezinformacija. Na panelima i predavanjima prikazani su različiti primjeri širenja dezinformacija putem medija i društvenih mreža. Razgovaralo se o utjecaju širenja tzv. lažnih vijesti, odgovornosti novinara i posljedicama nedostatka medijske pismenosti među građanima.
Pored razgovora o novim pojavama poput tzv. građanskog novinarstva, razvoja umjetne inteligencije (AI), širenja snimaka rata na društvenim mrežama, pada povjerenja građana u medije, profesori i studenti raspravljali su i o tome kako se boriti protiv izazova s kojima se susreće suvremeno novinarstvo. U diskusijama o povezanosti politike i medija, te obrazovanja mladih novinara u Hrvatskoj, sudjelovale su Maja Sever (predsjednica Europske federacije novinara) i novinarke Elizabeta Gojan i Zrinka Vrabec-Mojzeš.
Na konferenciji je spomenut projekt osnivanja trinaest novih fact-checking platformi u Hrvatskoj. Trenutno u Hrvatskoj djeluje samo jedna fact-checking platfoma - Faktograf.hr. Osnivanje fact-checking platformi može znatno osnažiti otpornost društva na dezinformacije. Uz njihovo osnivanje, potrebno je i promicanje medijske pismenosti među stanovništvom. Radionicu trećeg dana konferencije vodile su naša profesorica Car i asistentica Boko pod nazivom War Disinformation Campaigns: Challenge for Media Competence. Studenti su imali priliku naučiti kako raspoznati sadržaje koji sadrže dezinformacije i lažan sadržaj kreiran od strane umjetne inteligencije. Studenti su aktivno sudjelovali na različitim diskusijama i radionicama konferencije. Uz podizanje svijesti o širenju lažnog sadržaja kreiranog od strane umjetne inteligencije, raspravljalo se i o njenom korištenju za moguću borbu protiv dezinformacija na predavanju Jochena Spangerberga - Deutsche Welle: Countering Disinformation with Technology - Assisted Verification.
Između predavanja i radionica studenti su imali priliku obići istarski gradić Vrsar. Uz upoznavanje bogate kulturne baštine Vrsara, naši studenti su se povezali s brojnim kolegama s domaćih, regionalnih i drugih europskih sveučilišta te su dogovorili buduće projekte i suradnje. Studenti su predložili suradnje u području Erasmusa i dogovaranje novih konferencija.
Tea Marušić
