Magdalena Šimera: „Erasmus me naučio samostalnosti, ali i tome koliko vrijedi dijeliti vlastitu kulturu”

 
Magdalena Šimera, studentica druge godine našeg prijediplomskog studija Komunikacija i mediji, prošli je semestar provela na Erasmus+ razmjeni u Bredi, gradu na jugu Nizozemske. Tijekom boravka pohađala je studijski program Creative Business na Breda University of Applied Sciences, stekla iskustvo rada u međunarodnom okruženju, upoznala drugačiji pristup obrazovanju te iskoristila priliku za putovanja i osobni razvoj. U razgovoru s nama podijelila je svoja iskustva o studiranju u Nizozemskoj, izazovima pronalaska smještaja, razlikama između hrvatskog i nizozemskog sustava obrazovanja te razlozima zbog kojih bi svakom studentu preporučila odlazak na Erasmus razmjenu.


Za početak, možeš li nam nešto više reći o svom odlasku na Erasmus+ razmjenu? Kako si odabrala svoju destinaciju i kakva si očekivanja imala?
Erasmus program studentske razmjene pohađala sam prošlog semestra, od početka veljače do kraja lipnja, na drugoj godini studija. Za svoju sam destinaciju odabrala Bredu, mali grad na jugu Nizozemske. U početku sam dvojila je li druga godina studija pravo vrijeme za odlazak na razmjenu, no danas mi je drago što sam donijela takvu odluku. Ovo iskustvo pružilo mi je brojne nove prilike, a ujedno me dodatno motiviralo da i u budućnosti sudjelujem u sličnim međunarodnim programima. Nizozemska je bila jedna od zemalja koju sam oduvijek željela posjetiti, bilo turistički ili kroz radno iskustvo. Kada sam vidjela da naša sastavnica nudi mogućnost razmjene upravo na toj destinaciji, odluka je bila vrlo jednostavna. Dodatno me privukao studijski program Creative Business, koji se savršeno uklapao u moje interese i očekivanja te sam ga tijekom razmjene uspješno završila. Ipak, moram priznati da me nizozemska klima pomalo iznenadila. Da sam unaprijed znala koliko će biti kiše i hladnih dana, možda bih razmotrila i neku sunčaniju destinaciju poput Grčke ili Malte. Unatoč tome, iskustvo koje sam stekla u Bredi bilo je iznimno vrijedno i nimalo ne žalim zbog svog odabira.

Gdje si bila smještena u toku trajanja Erasmus+ programa?
Pronalaženje smještaja bio je jedan od najizazovnijih dijelova pripreme za Erasmus. Potraga je trajala dugo, a tijekom nje koristila sam brojne internetske platforme za studentski smještaj u Nizozemskoj. Nažalost, čak i na specijaliziranim stranicama često sam nailazila na sumnjive oglase i pokušaje prijevare. Pokušala sam pronaći smještaj i putem Facebook grupa, no ni to se nije pokazalo osobito uspješnim. Na kraju sam smještaj pronašla putem platforme Kamernet. Prije potpisivanja ugovora i uplate prve stanarine dodatno sam provjerila stanodavca s fakultetom domaćinom, koji je s njim već ranije surađivao. To je korak koji bih svakako preporučila svim budućim Erasmus studentima. Tijekom boravka živjela sam u kući s još četiri studentice. Po dolasku me neugodno iznenadilo stanje i razina održavanja smještaja, no ubrzo sam shvatila da takva iskustva nisu rijetkost. Razgovarajući s drugim međunarodnim studentima, čula sam brojne slične priče, što je pokazalo da je izazov pronalaska kvalitetnog smještaja u Nizozemskoj prilično čest među studentima na razmjeni.
Ono što sve studente uvijek zanima jesu financije. Možeš li nam opisati koliki su ti bili mjesečni troškovi života i usporediti ih u odnosu na studiranje u Splitu?
Budući da živim u Kaštelima, u obiteljskoj kući nedaleko od Splita, moji su troškovi tijekom studiranja u Hrvatskoj relativno niski. Erasmus razmjena ipak je sa sobom donijela znatno veće troškove života. Najveći izdatak bio je smještaj, koji je iznosio oko 700 eura mjesečno. Trošak letova s dodatnom prtljagom iznosio je približno 300 eura, dok je najam bicikla, koji je u Nizozemskoj gotovo neizostavno prijevozno sredstvo, iznosio oko 30 eura mjesečno. Za hranu i higijenske potrepštine izdvajala sam između 300 i 400 eura mjesečno. Kako bih si olakšala financijsku stranu boravka, tijekom razmjene radila sam studentski posao dva do tri puta tjedno.  Dakle, Erasmus stipendija bila je dovoljna za platiti smještaj svakog mjeseca, ali ne i za dodatne potrebe i želje. Zahvaljujući dodatnoj zaradi, imala sam priliku putovati diljem Nizozemske te posjetiti i nekoliko okolnih europskih zemalja, što je Erasmus iskustvo učinilo još bogatijim i sadržajnijim.
Možeš li usporediti kolegije na tvom Eramsus sveučilištu i na našoj sastavnici. Po čemu se najviše razlikuju?
Tijekom boravka pohađala sam smjer Creative Business te četiri kolegija koja nose velik broj ECTS bodova koji su raspoređeni tijekom cijelog semestra. Najveća razlika je broj samih kolegija te bodovi koje nose. Na BUas-u je semestar podijeljen u dva bloka, pri čemu studenti u svakom bloku rade na dva projektna zadatka. Nastava se održava dva puta tjedno, dok je ostatak vremena namijenjen radu na projektima u timovima koje studenti formiraju na početku semestra. Svaki student ima jasno definiranu ulogu unutar projekta, a zadaci i obveze organizirani su putem alata poput Trella i platforme Brightspace, koju studij koristi za komunikaciju i razmjenu informacija. Takav način rada potiče suradnju, odgovornost i razvoj praktičnih vještina koje su važne za buduću karijeru. Posebnost studija jest snažna usmjerenost na praktičan rad. Dok se tijekom prve godine polažu teorijski ispiti, na višim godinama naglasak je gotovo u potpunosti na projektima i suradnji sa stvarnim klijentima i agencijama. Studenti organiziraju događanja, stvaraju multimedijski sadržaj, provode istraživanja koja podupiru njihove projektne odluke te izrađuju kreativna rješenja poput postera, mrežnih stranica i drugih komunikacijskih materijala. Zanimljivo je i to da studij aktivno podržava korištenje umjetne inteligencije kao alata za pomoć tijekom učenja i rada na projektima. Od studenata se očekuje transparentnost u njezinu korištenju, pa uz svoje radove dostavljaju i evidenciju načina na koji su koristili AI alate, primjerice kroz dokumentaciju razgovora ili korištenih upita. Takav pristup omogućuje odgovorno korištenje novih tehnologija te njihovu integraciju u suvremene procese učenja i rada.

Možeš li usporediti znanje koje studenti stječu na Sveučilištu u Bredi i ovdje na splitskom sveučilištu?
Prema mom iskustvu, studenti u Hrvatskoj tijekom studija stječu znatno šire i temeljitije teorijsko znanje nego studenti na nizozemskom studiju koji sam pohađala tijekom Erasmus+ razmjene. Stekla sam dojam da hrvatski studenti kroz studij prolaze veći opseg gradiva i detaljnije obrađuju stručne sadržaje, što im daje čvrstu teorijsku podlogu za daljnji profesionalni razvoj. S druge strane, studij u Bredi snažno je usmjeren na praktičan rad, projekte i suradnju sa stvarnim klijentima. Studenti većinu svojih obveza izvršavaju kroz timski rad, istraživanja i izradu konkretnih rješenja, zbog čega razvijaju vještine koje su izravno primjenjive u poslovnom okruženju.
Što te najviše iznenadilo oko same Brede i Nizozemske općenito?
Najviše me iznenadilo koliko su svi opušteni i koliko je sve „normalno”. Imala sam osjećaj da mogu izaći u pidžami ili izgledajući kako god želim, a da se nitko neće obazirati, ni pozitivno ni negativno. Pri tome, opisala bih Nizozemce kao pristojne, ali izrazito direktne i hladne osobe. Međutim, oni to ne smatraju uvredom već bi se tako i sami opisali.
Postoji li neka činjenica koju bi voljela da si znala prije odlaska na Erasmus+ program?
Svakako, voljela bih da sam znala da se ne moram toliko brinuti zato što mi je sve izgledalo puno složenije nego što zapravo jest. Pri tome mislim na prikupljanje sve potrebne dokumentacije. Također, što se tiče Nizozemske i fakulteta na kojem sam bila, Breda University of Applied Sciences pruža smještaj samo za studente koji nisu stanovnici EU-a, a zbog toga studenti koji jesu stanovnici EU trebaju tražiti smještaj znatno prije nego što sam ja započela tražiti.
Koje su najveće prednosti, a koji izazovi na Erasmusu?
Najveće prednosti su što upoznate sebe, naučite biti samostalni, poboljšate znanje stranih jezika, upoznate brojne ljude, naučite surađivati i izboriti se za sebe. Naučite i neke praktične stvari kao što su kuhanje, pranje, otvaranje bankovnog računa, odlazak u općinu, savladavanje zdravstvenog sustava u stranoj zemlji i brojne druge stvari. Najvažnije od svega, naučite da je super biti svoj i biti dio kulture iz koje dolazite te da je vrijedno dijeliti taj dio sebe s nekom prijateljicom iz Turske, Njemačke ili Malezije.
Spomenula si na početku da te ova razmjena potaknula na razmišljanje o novim međunarodnim razmjenama. Vidiš li se ponovno u Nizozemskoj ili negdje drugo?
Išla bih ponovno na Erasmus, ali bih odabrala drugu državu. Ne zato što je Nizozemska loša, već zato što želim iskusiti život u nekoj drugoj zemlji, a Nizozemsku sam već dovoljno upoznala. Ipak, osim svega što sam kazala, predlažem studentima da odu u Bredu i zbog velikog broja dodatnih aktivnosti koje fakultet organizira. Primjerice, Baking Club, Cooking Club, Movie Club, Gardening Club, brojne festivale, ESN zabave i tako dalje…
Za kraj, želiš li našim studentima dati neki savjet o odlasku na razmjenu?
Naravno! Svakako bih budućim Erasmus studentima preporučila da se ne ustručavaju postavljati pitanja kada im nešto nije jasno. Dolazak u novu zemlju i novo okruženje sa sobom donosi brojne nepoznanice, a traženje pomoći ili dodatnih informacija potpuno je prirodan dio tog iskustva. Također, važno je biti otvoren prema novim poznanstvima i odvažiti se započeti razgovor s drugim studentima. Nikada ne znate koje će se prijateljstvo razviti iz jednog jednostavnog upoznavanja, a upravo su ljudi koje upoznate često jedan od najvrjednijih dijelova Erasmus iskustva.

Matea Bekavac, Komunikacija i mediji, 2. godina

Martina Gugić: „Moja Erasmus destinacija odabrala je mene“

Martina Gugić, studentica treće godine našeg prijediplomskog studija Komunikacija i mediji, prošli je semestar provela na Erasmus+ razmjeni u Solunu, drugom gradu po veličini u Grčkoj. Iako joj Grčka u početku nije bila prvi izbor, danas kaže kako je upravo ta destinacija bila pravi odabir za nju te da ništa ne bi mijenjala. Tijekom boravka imala je priliku upoznati drugačiji sustav obrazovanja, živjeti u novoj kulturnoj sredini, steći brojna međunarodna prijateljstva i dodatno razviti svoju samostalnost. U razgovoru nam je otkrila kako je izgledao njezin život u Solunu, s kojim se izazovima susrela, koliko su iznosili troškovi života te zašto bi se Grčkoj ponovno vratila.

Možeš li opisati gdje si, kada i koliko dugo te na kojoj godini fakulteta pohađala Erasmus+ program?
Erasmus+ program razmjene pohađala sam prošlog semestra, od početka veljače do kraja lipnja, na trećoj godini studija. Razmjenu sam provela u Solunu, gdje sam pohađala nastavu na School of Journalism and Mass Communications pri Aristotle University of Thessaloniki. Smatram da nisam pogriješila što sam na Erasmus razmjenu otišla upravo tijekom treće godine studija.
Kako si odabrala svoju Erasmus+ destinaciju?
Ovo je vrlo zanimljivo pitanje jer smatram da je moja Erasmus+ destinacija odabrala mene. Dakle, na samom početku, postojale su dvije destinacije za moju Erasmus+ razmjenu, a to su bile Malta i Grčka. Moj prvi izbor bila je Malta, međutim, prihvaćena sam u Grčkoj i sasvim slučajno sam otišla tamo. Iz sadašnje perspektive, jako mi je drago da sam na Erasmus razmjenu otišla baš tamo i ništa ne bih mijenjala.
Gdje si bila smještena u toku trajanja Erasmus+ programa?
Tijekom Erasmus+ razmjene bila sam smještena u privatnom stanu u Solunu, gdje sam živjela s dvije cimerice koje su, kao i ja, bile na studentskoj razmjeni. Budući da sam na Erasmus otišla u drugom semestru, smještaj sam pronašla preko WhatsApp grupe studenata koji su na razmjeni bili tijekom zimskog semestra. U grupi sam se javila kako tražim stan, nakon čega su mi se počeli javljati studenti kojima se bližio kraj razmjene i koji su tražili nekoga tko bi preuzeo njihov smještaj. Među njima je bila i moja buduća cimerica, koja je na Erasmus u Solun došla još u rujnu. Javila mi je da će se u stanu u kojem je živjela uskoro osloboditi jedna soba pa sam se preko nje povezala sa stanodavcem i tako pronašla svoj smještaj. Cijeli proces mi je na kraju bio puno jednostavniji nego što sam očekivala, upravo zahvaljujući komunikaciji s drugim Erasmus studentima. Budućim studentima svakako bih preporučila da se uključe u grupe prethodnih i budućih Erasmus studenata jer se upravo tamo često mogu pronaći korisne informacije o smještaju, ali i preporuke drugih studenata koji su već prošli cijeli proces. U mom slučaju upravo mi je takva grupa pomogla da pronađem stan i povežem se s budućim cimericama.
Jedno od pitanja koje uvijek zanima studente prije odlaska na Erasmus+ svakako su financije. Možeš li nam reći koliki su bili tvoji mjesečni troškovi života u Grčkoj i kako se oni mogu usporediti s troškovima studiranja u Splitu?
Budući da dolazim iz Imotskog, već sam prije odlaska na Erasmus+ imala iskustvo života izvan svog primarnog doma. Tijekom studiranja u Splitu živim u studentskom domu, za koji mjesečno izdvajam 105 eura, što je znatno manje u usporedbi s troškovima života koje sam imala tijekom Erasmus+ razmjene. U Grčkoj sam za smještaj izdvajala 350 eura mjesečno, uz dodatne troškove režija, a općenito su mi i ostali troškovi života bili veći nego u Splitu. Erasmus+ stipendija nije mi bila dovoljna za pokrivanje svih troškova, zbog čega sam se za razmjenu počela financijski pripremati i štedjeti još prije odlaska. Smatram da je važno unaprijed napraviti financijski plan i biti svjestan da Erasmus+ stipendija možda neće pokriti sve troškove, osobito ako želite iskoristiti razmjenu za putovanja i upoznavanje novih mjesta. Iako sam već imala iskustvo samostalnog života zbog studiranja u Splitu, odlazak na Erasmus+ razmjenu bio je potpuno drugačije iskustvo. Ovaj put nisam samo promijenila grad, već sam se preselila u drugu državu, susrela s drugačijom kulturom, jezikom i načinom života te se morala snaći u potpuno novom okruženju. Upoznavanje ljudi koje prije nisam poznavala i svakodnevno rješavanje novih situacija dodatno su pridonijeli mojoj samostalnosti. Zbog svega toga smatram da je Erasmus+ iskustvo puno više od samog studiranja u drugoj zemlji. To je prilika da osoba izađe iz svoje zone komfora, postane samostalnija, nauči se snalaziti u novim situacijama i upozna sebe na jedan potpuno drugačiji način.

Možeš li usporediti znanje koje studenti stječu na Sveučilištu u Solunu i ovdje na splitskom sveučilištu?
Po mom mišljenju, znanje koje studenti stječu na Sveučilištu u Solunu i na Sveučilištu u Splitu teško je izravno usporediti jer se radi o dva potpuno različita iskustva učenja. U Hrvatskoj znanje većinom usvajam sa studentima koji govore moj materinji jezik i dijele sličan obrazovni i kulturni kontekst, dok sam tijekom Erasmusa učila u međunarodnom okruženju, zajedno sa studentima iz različitih zemalja i kultura. Upravo mi je takav način rada bio jedan od najvrjednijih dijelova Erasmus+ iskustva. Na razmjeni nisam učila samo od profesora, već i od drugih studenata. Svaki od njih dolazio je s drugačijim iskustvima, idejama i načinima razmišljanja, što mi je omogućilo da upoznam nove koncepte i sagledam određene teme iz potpuno drugačije perspektive. Imala sam osjećaj da svi učimo jedni od drugih, što me dodatno motiviralo da budem aktivna, postavljam pitanja i usvajam nova znanja. Zbog toga mogu reći da sam tijekom Erasmusa naučila puno više nego što sam očekivala, upravo zahvaljujući međunarodnom okruženju i razmjeni ideja među studentima. Smatram da je mogućnost učenja od ljudi s različitim iskustvima jedna od najvećih vrijednosti međunarodne studentske razmjene.

Što te najviše iznenadilo oko Soluna i Grčke općenito?
Najviše me, i to u pozitivnom smislu, iznenadila sama Grčka. Prije odlaska nisam očekivala da će me toliko oduševiti njezina ljepota, ali i način života. Posebno su me dojmili ljudi koji su izrazito otvoreni, srdačni i gostoljubivi, zbog čega sam se vrlo brzo osjećala ugodno i prihvaćeno. Općenito, cijelo iskustvo života u Grčkoj bilo je puno kvalitetnije nego što sam prije odlaska zamišljala. Nisam očekivala da ću se toliko lako prilagoditi novoj sredini niti da će mi svakodnevni život tamo toliko odgovarati. Upravo zbog toga Grčku danas pamtim ne samo kao mjesto na kojem sam provela Erasmus, već i kao zemlju u kojoj sam se osjećala jako ugodno i u kojoj bih ponovno voljela živjeti ili provesti dulje vrijeme.
Nakon iskustva koje si stekla u Grčkoj, bi li ponovno otišla na Erasmus+ razmjenu?
Svakako bih ponovno otišla na Erasmus+ razmjenu, a i ponovno bih odabrala Grčku. Smatram da je Solun posebno dobra destinacija za studente jer je grad mladih, dinamičan je i uvijek nudi brojne aktivnosti. Uvijek se može pronaći nešto novo za raditi, bilo da je riječ o druženjima, izlascima, kulturnim sadržajima ili drugim studentskim aktivnostima. Upravo zbog takve atmosfere i brojnih mogućnosti za studente, ponovno bih bez razmišljanja odabrala Solun i Grčku.
Koje su najveće prednosti, a koji izazovi na Erasmusu?
Jedna od najvećih prednosti Erasmus+ razmjene svakako je mogućnost upoznavanja velikog broja ljudi iz različitih država i kultura. Tijekom razmjene stvaraju se nova poznanstva i prijateljstva koja mogu potrajati cijeli život, a posebno je vrijedno iskustvo upoznati različite načine života i razmišljanja. Osim toga, Erasmus pruža odličnu priliku za putovanja i upoznavanje novih gradova i država. S druge strane, jedan od većih izazova je činjenica da se odjednom nađeš sam u potpuno novom okruženju. Potrebno je izaći iz svoje zone komfora, prilagoditi se novoj kulturi i običajima te naučiti snalaziti se u svakodnevnim situacijama bez uobičajene podrške obitelji i prijatelja. Iako to u početku može biti izazovno, upravo takve situacije pomažu u razvijanju samostalnosti i samopouzdanja.
Za kraj, što bi poručila studentima koji razmišljaju o odlasku na Erasmus+ razmjenu i što bi im preporučila prije samog odlaska?
Svakako bih savjetovala svima koji razmišljaju o odlasku na Erasmus+ razmjenu da se odvaže otići u bilo kojim okolnostima. Ne treba se ničega bojati jer se svi studenti koji dolaze na razmjenu nalaze u istoj situaciji i upravo je to odlična prilika za upoznavanje novih ljudi i stvaranje prijateljstava. Također, važno je uživati u svakom danu, prihvatiti izazove koji dolaze i što više iskoristiti vrijeme provedeno u drugoj zemlji. Putujte, izlazite, družite se i budite otvoreni prema novim iskustvima jer pet mjeseci prođe puno brže nego što se na početku čini.

Matea Bekavac, Komunikacija i mediji, 2. godina