Magdalena Šimera: „Erasmus me naučio samostalnosti, ali i tome koliko vrijedi dijeliti vlastitu kulturu”
Magdalena Šimera, studentica druge godine našeg prijediplomskog studija Komunikacija i mediji, prošli je semestar provela na Erasmus+ razmjeni u Bredi, gradu na jugu Nizozemske. Tijekom boravka pohađala je studijski program Creative Business na Breda University of Applied Sciences, stekla iskustvo rada u međunarodnom okruženju, upoznala drugačiji pristup obrazovanju te iskoristila priliku za putovanja i osobni razvoj. U razgovoru s nama podijelila je svoja iskustva o studiranju u Nizozemskoj, izazovima pronalaska smještaja, razlikama između hrvatskog i nizozemskog sustava obrazovanja te razlozima zbog kojih bi svakom studentu preporučila odlazak na Erasmus razmjenu.
Za početak, možeš li nam nešto više reći o svom odlasku na Erasmus+ razmjenu? Kako si odabrala svoju destinaciju i kakva si očekivanja imala?
Erasmus program studentske razmjene pohađala sam prošlog semestra, od početka veljače do kraja lipnja, na drugoj godini studija. Za svoju sam destinaciju odabrala Bredu, mali grad na jugu Nizozemske. U početku sam dvojila je li druga godina studija pravo vrijeme za odlazak na razmjenu, no danas mi je drago što sam donijela takvu odluku. Ovo iskustvo pružilo mi je brojne nove prilike, a ujedno me dodatno motiviralo da i u budućnosti sudjelujem u sličnim međunarodnim programima. Nizozemska je bila jedna od zemalja koju sam oduvijek željela posjetiti, bilo turistički ili kroz radno iskustvo. Kada sam vidjela da naša sastavnica nudi mogućnost razmjene upravo na toj destinaciji, odluka je bila vrlo jednostavna. Dodatno me privukao studijski program Creative Business, koji se savršeno uklapao u moje interese i očekivanja te sam ga tijekom razmjene uspješno završila. Ipak, moram priznati da me nizozemska klima pomalo iznenadila. Da sam unaprijed znala koliko će biti kiše i hladnih dana, možda bih razmotrila i neku sunčaniju destinaciju poput Grčke ili Malte. Unatoč tome, iskustvo koje sam stekla u Bredi bilo je iznimno vrijedno i nimalo ne žalim zbog svog odabira.
Gdje si bila smještena u toku trajanja Erasmus+ programa?
Pronalaženje smještaja bio je jedan od najizazovnijih dijelova pripreme za Erasmus. Potraga je trajala dugo, a tijekom nje koristila sam brojne internetske platforme za studentski smještaj u Nizozemskoj. Nažalost, čak i na specijaliziranim stranicama često sam nailazila na sumnjive oglase i pokušaje prijevare. Pokušala sam pronaći smještaj i putem Facebook grupa, no ni to se nije pokazalo osobito uspješnim. Na kraju sam smještaj pronašla putem platforme Kamernet. Prije potpisivanja ugovora i uplate prve stanarine dodatno sam provjerila stanodavca s fakultetom domaćinom, koji je s njim već ranije surađivao. To je korak koji bih svakako preporučila svim budućim Erasmus studentima. Tijekom boravka živjela sam u kući s još četiri studentice. Po dolasku me neugodno iznenadilo stanje i razina održavanja smještaja, no ubrzo sam shvatila da takva iskustva nisu rijetkost. Razgovarajući s drugim međunarodnim studentima, čula sam brojne slične priče, što je pokazalo da je izazov pronalaska kvalitetnog smještaja u Nizozemskoj prilično čest među studentima na razmjeni.
Ono što sve studente uvijek zanima jesu financije. Možeš li nam opisati koliki su ti bili mjesečni troškovi života i usporediti ih u odnosu na studiranje u Splitu?
Budući da živim u Kaštelima, u obiteljskoj kući nedaleko od Splita, moji su troškovi tijekom studiranja u Hrvatskoj relativno niski. Erasmus razmjena ipak je sa sobom donijela znatno veće troškove života. Najveći izdatak bio je smještaj, koji je iznosio oko 700 eura mjesečno. Trošak letova s dodatnom prtljagom iznosio je približno 300 eura, dok je najam bicikla, koji je u Nizozemskoj gotovo neizostavno prijevozno sredstvo, iznosio oko 30 eura mjesečno. Za hranu i higijenske potrepštine izdvajala sam između 300 i 400 eura mjesečno. Kako bih si olakšala financijsku stranu boravka, tijekom razmjene radila sam studentski posao dva do tri puta tjedno. Dakle, Erasmus stipendija bila je dovoljna za platiti smještaj svakog mjeseca, ali ne i za dodatne potrebe i želje. Zahvaljujući dodatnoj zaradi, imala sam priliku putovati diljem Nizozemske te posjetiti i nekoliko okolnih europskih zemalja, što je Erasmus iskustvo učinilo još bogatijim i sadržajnijim.
Možeš li usporediti kolegije na tvom Eramsus sveučilištu i na našoj sastavnici. Po čemu se najviše razlikuju?
Tijekom boravka pohađala sam smjer Creative Business te četiri kolegija koja nose velik broj ECTS bodova koji su raspoređeni tijekom cijelog semestra. Najveća razlika je broj samih kolegija te bodovi koje nose. Na BUas-u je semestar podijeljen u dva bloka, pri čemu studenti u svakom bloku rade na dva projektna zadatka. Nastava se održava dva puta tjedno, dok je ostatak vremena namijenjen radu na projektima u timovima koje studenti formiraju na početku semestra. Svaki student ima jasno definiranu ulogu unutar projekta, a zadaci i obveze organizirani su putem alata poput Trella i platforme Brightspace, koju studij koristi za komunikaciju i razmjenu informacija. Takav način rada potiče suradnju, odgovornost i razvoj praktičnih vještina koje su važne za buduću karijeru. Posebnost studija jest snažna usmjerenost na praktičan rad. Dok se tijekom prve godine polažu teorijski ispiti, na višim godinama naglasak je gotovo u potpunosti na projektima i suradnji sa stvarnim klijentima i agencijama. Studenti organiziraju događanja, stvaraju multimedijski sadržaj, provode istraživanja koja podupiru njihove projektne odluke te izrađuju kreativna rješenja poput postera, mrežnih stranica i drugih komunikacijskih materijala. Zanimljivo je i to da studij aktivno podržava korištenje umjetne inteligencije kao alata za pomoć tijekom učenja i rada na projektima. Od studenata se očekuje transparentnost u njezinu korištenju, pa uz svoje radove dostavljaju i evidenciju načina na koji su koristili AI alate, primjerice kroz dokumentaciju razgovora ili korištenih upita. Takav pristup omogućuje odgovorno korištenje novih tehnologija te njihovu integraciju u suvremene procese učenja i rada.
Možeš li usporediti znanje koje studenti stječu na Sveučilištu u Bredi i ovdje na splitskom sveučilištu?
Prema mom iskustvu, studenti u Hrvatskoj tijekom studija stječu znatno šire i temeljitije teorijsko znanje nego studenti na nizozemskom studiju koji sam pohađala tijekom Erasmus+ razmjene. Stekla sam dojam da hrvatski studenti kroz studij prolaze veći opseg gradiva i detaljnije obrađuju stručne sadržaje, što im daje čvrstu teorijsku podlogu za daljnji profesionalni razvoj. S druge strane, studij u Bredi snažno je usmjeren na praktičan rad, projekte i suradnju sa stvarnim klijentima. Studenti većinu svojih obveza izvršavaju kroz timski rad, istraživanja i izradu konkretnih rješenja, zbog čega razvijaju vještine koje su izravno primjenjive u poslovnom okruženju.
Što te najviše iznenadilo oko same Brede i Nizozemske općenito?
Najviše me iznenadilo koliko su svi opušteni i koliko je sve „normalno”. Imala sam osjećaj da mogu izaći u pidžami ili izgledajući kako god želim, a da se nitko neće obazirati, ni pozitivno ni negativno. Pri tome, opisala bih Nizozemce kao pristojne, ali izrazito direktne i hladne osobe. Međutim, oni to ne smatraju uvredom već bi se tako i sami opisali.
Postoji li neka činjenica koju bi voljela da si znala prije odlaska na Erasmus+ program?
Svakako, voljela bih da sam znala da se ne moram toliko brinuti zato što mi je sve izgledalo puno složenije nego što zapravo jest. Pri tome mislim na prikupljanje sve potrebne dokumentacije. Također, što se tiče Nizozemske i fakulteta na kojem sam bila, Breda University of Applied Sciences pruža smještaj samo za studente koji nisu stanovnici EU-a, a zbog toga studenti koji jesu stanovnici EU trebaju tražiti smještaj znatno prije nego što sam ja započela tražiti.
Koje su najveće prednosti, a koji izazovi na Erasmusu?
Najveće prednosti su što upoznate sebe, naučite biti samostalni, poboljšate znanje stranih jezika, upoznate brojne ljude, naučite surađivati i izboriti se za sebe. Naučite i neke praktične stvari kao što su kuhanje, pranje, otvaranje bankovnog računa, odlazak u općinu, savladavanje zdravstvenog sustava u stranoj zemlji i brojne druge stvari. Najvažnije od svega, naučite da je super biti svoj i biti dio kulture iz koje dolazite te da je vrijedno dijeliti taj dio sebe s nekom prijateljicom iz Turske, Njemačke ili Malezije.
Spomenula si na početku da te ova razmjena potaknula na razmišljanje o novim međunarodnim razmjenama. Vidiš li se ponovno u Nizozemskoj ili negdje drugo?
Išla bih ponovno na Erasmus, ali bih odabrala drugu državu. Ne zato što je Nizozemska loša, već zato što želim iskusiti život u nekoj drugoj zemlji, a Nizozemsku sam već dovoljno upoznala. Ipak, osim svega što sam kazala, predlažem studentima da odu u Bredu i zbog velikog broja dodatnih aktivnosti koje fakultet organizira. Primjerice, Baking Club, Cooking Club, Movie Club, Gardening Club, brojne festivale, ESN zabave i tako dalje…
Za kraj, želiš li našim studentima dati neki savjet o odlasku na razmjenu?
Naravno! Svakako bih budućim Erasmus studentima preporučila da se ne ustručavaju postavljati pitanja kada im nešto nije jasno. Dolazak u novu zemlju i novo okruženje sa sobom donosi brojne nepoznanice, a traženje pomoći ili dodatnih informacija potpuno je prirodan dio tog iskustva. Također, važno je biti otvoren prema novim poznanstvima i odvažiti se započeti razgovor s drugim studentima. Nikada ne znate koje će se prijateljstvo razviti iz jednog jednostavnog upoznavanja, a upravo su ljudi koje upoznate često jedan od najvrjednijih dijelova Erasmus iskustva.
Matea Bekavac, Komunikacija i mediji, 2. godina
