Događanje je organizirala Agencija za medije u okviru mjera Nacionalnog plana oporavka i otpornosti „Uspostava sustava provjere točnosti informacija“, koja se financira Mehanizmima za oporavak i otpornost Europske unije, a čiji su nositelji Agencija za medije i Ministarstvo kulture i medija. Središnje mjesto bio je Kaptol Boutique Cinema, u kojem su se okupili novinari, istraživači, studenti novinarstva, medija i srodnih studija, nastavnici te predstavnici institucija, koji su tijekom cjelodnevnog programa raspravljali o sve popularnijem trendu informiranja putem društvenih mreža, ali i o porastu fenomena izbjegavanja vijesti.
Sudionici su upozorili kako tradicionalni mediji nisu više glavni i jedini izvor informiranja, nego ključnu ulogu preuzimaju algoritmi digitalnih platformi. Istaknuli su kako algoritamski sustavi stvaraju personalizirane informacijske tokove, čime se oblikuju različite i nerealne slike stvarnosti. U tom je kontekstu poseban naglasak stavljen na koncentraciju vlasništva nad velikim komunikacijskim platformama u rukama malog broja tehnoloških kompanija, što otvara pitanja kontrole javnog prostora i transparentnosti distribucije informacija.
Među glavnim govornicima bio je politički sociolog te dugogodišnji direktor Centra za digitalnu kulturu King'sCollegea u Londonu Paolo Gerbaudo, koji je govorio o sve većoj fragmentaciji javnosti pod utjecajem algoritamskih sustava. On istražuje kako društvene mreže, populizam i digitalno upravljanje mijenjaju odnos između građana, demokratskih ustanova i političkih stranaka. Autor je brojnihznanstvenih studija i knjiga između ostalih The Great Recoil: Politics after Populism i The Digital Party: PoliticalOrganisation and Online Democracy. Tijekom predavanja istaknuo je kako algoritmi danas imaju ključnu ulogu u oblikovanju javnog diskursa, često favorizirajući sadržaje koji izazivaju snažne emocionalne reakcije i potiču angažman korisnika.
Predavanje je održala i Ruth Palmer, koja se fokusirala na fenomen izbjegavanja vijesti i posljedice tog fenomena za demokraciju. Naglasila je kako sve veći broj građana svjesno izbjegava informativne sadržaje zbog osjećaja preopterećenosti i nepovjerenja u medije. Palmer je zajedno s Rasmus Kleis Nielsen i Benjamin Toff autorica knjige Avoiding the News, čije je hrvatsko izdanje „Izbjegavanje vijesti“ premijerno predstavljeno upravo na konferenciji. Knjiga je prošle godine osvojila više međunarodnih nagrada i smatra se jednim od važnijih recentnih djela iz područja medija i političke komunikacije.
Važan dio programa bilo je predstavljanje rezultata reprezentativnog istraživanja Agencije za medije o navikama informiranja hrvatskih građana. Rezultate su predstavili izv. prof. dr. sc. Ivan Burić s Fakulteta hrvatskih studija i prof. dr. sc. Marijana Grbeša Zenzerović s fakulteta Političkih znanosti. Istraživanje je pokazalo na koje se načine hrvatska javnost informira, u kojoj mjeri građani aktivno izbjegavaju vijesti te kakvo povjerenje imaju prema medijima i novinarima. Profesorica Grbeša je istaknula kako je obrazovanje ono što je potrebno pri poboljšanju trenda izbjegavanja vijesti.
Na završnom panelu sudionici su raspravljali o ulozi regulatornih tijela u novoj medijskoj arhitekturi, osobito u vremenu kada su informacijski tokovi sve udaljeniji od nacionalnih granica. Poseban naglasak stavljen je na pitanje transparentnosti algoritama, odgovornosti digitalnih platformi i važnosti jačanja institucionalnog povjerenja, posebno povjerenja u medije.
Konferencija je okupila i studente i mlade komunikacijske stručnjake, među kojima su bile i studentice prijediplomskog i diplomskog studija Komunikacija i mediji u Splitu: Amra Hodžić, Laura Galić, Marta Penović i Ana Runjić, koje su pratile izlaganja i sudjelovale u stručnim raspravama.
Organizatori su na završnoj diskusiji istaknuli kako je temeljna svrha događanja bila otvoriti prostor za ozbiljno i kritičko promišljanje o budućnosti javne komunikacije, ali i potaknuti širi društveni dijalog o sve složenijem odnosu medija, tehnologije i demokracije. Javni se prostor posljednjih godina ubrzano mijenja pod utjecajem digitalnih platformi i algoritama koji sve snažnije određuju način na koji građani dolaze do informacija, oblikuju mišljenja i sudjeluju u javnim raspravama. Sudionici su upozorili da razvoj tehnologije, iako donosi brojne mogućnosti za bržu i dostupniju komunikaciju, istodobno otvara i niz pitanja vezanih uz vjerodostojnost sadržaja, širenje dezinformacija te odgovornost onih koji upravljaju digitalnim komunikacijskim kanalima. Poseban naglasak stavljen je na potrebu očuvanja profesionalnog i neovisnog novinarstva kao jednog od ključnih stupova demokratskog društva, osobito u vremenu u kojem granica između provjerenih informacija i manipulativnog sadržaja postaje sve nejasnija. U raspravi je zaključeno kako pitanje pristupa kvalitetnim i provjerenim informacijama danas predstavlja jedan od najvažnijih društvenih izazova.
Marta Penović, 2. godina prijediplomskog studija Komunikacija i mediji
