Na Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku 9. listopada 2026. predstavljen je Centar za digitalne politike i građansku otpornost. Riječ je o projektu koji je izrastao iz uspješnih temelja Centra za provjeru informacija i građansku otpornost DU-CHECK kao novi interdisciplinarni istraživački i policy laboratorij te platforma za međugeneracijski i međusektorski dijalog o budućnosti informiranog građanstva u digitalnom dobu. Na predstavljanju su se okupili predstavnici akademske zajednice, medijske industrije, novinarstva, europskih i nacionalnih institucija, organizacija civilnog društva te studenti i studentice, među kojima je bila i Emanuela Šamija, studentica prve godine diplomskog studija Novinarstvo u suvremenim medijima.
Konferenciju i rad Centra svečano je otvorio Mato Brautović, prorektor Sveučilišta u Dubrovniku za internacionalizaciju, odnose s javnostima i studentski standard, voditelj Jadranskog opservatorija digitalnih medija (ADMO) i projekta DU-CHECK, a okupljene je pozdravila i Romana John, dekanica Fakulteta za medije i odnose s javnošću. Nakon uvodnih riječi domaćina, nazočnima se putem video poruke obratila i Sabine Verheyen, potpredsjednica Europskog parlamenta i predsjednica Radne skupine Europskog parlamenta za Europski akt o slobodi medija (EMFA). Verheyen je naglasila potrebu za suradnjom članica Europske unije pri regulaciji velikih tehnoloških platformi, borbi protiv dezinformacija, zaštiti slobode i pluralizma medija te provedbi EMFA-e, a u tu svrhu podržala je i osnivanje Centra.
Budući da je cilj osnutka ovog Centra bio potaknuti kontekstualni dijalog koji istodobno odgovara na zajedničke europske izazove u očuvanju integriteta informacija, temeljnih prava, digitalne sigurnosti i demokratske otpornosti u doba sve češće platformizacije i primjene umjetne inteligencije, program je bio osmišljen tako da dosljedno prati tu temu, povezujući izlaganja, istraživanja i rasprave u jednu cjelinu koja je okupljenima ponudila i znanstvenu, i stručnu, i zakonodavnu perspektivu. Uvodni panel bavio se pitanjem postojanja svjetla na kraju tunela u eri umjetne inteligencije, dezinformacija, fragmentacije medijskog prostora i eksploatacije novinarskog i kreativnog rada. U okviru ovog panela svoja akademska i stručna znanja s prisutnima je prvo podijelila Iva Nenadić, voditeljica Centra i docentica na Fakultetu za medije i odnose s javnošću te ujedno izvjestiteljica Odbora stručnjaka Vijeća Europe za utjecaje generativne umjetne inteligencije na slobodu izražavanja (MSI-AI), savjetnica OESS-a i ko-autorica policy smjernica Zaštita slobode medija u doba velikih tehnoloških platformi i umjetne inteligencije. Zatim je izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI) i direktor Udruge nakladnika informativnih publikacija (UNIP) Ozren Kronja predstavio istraživanje o tome kako umjetna inteligencija koristi sadržaje hrvatskih digitalnih medija te kako zakonski vakuum koji bi trebao regulirati tu uporabu pogoduje razvoju big tech kompanija uz paralelnu financijsku zarobljenost te slabljenje medijskih kuća. Svoju je perspektivu iznijela i Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH) i Europske novinarske federacije (EFJ), koja je prezentirala istraživanje o izazovnim radnim uvjetima te problemima s kojima se novinari i novinarke susreću u svakodnevnom radu kao i o često suprotnim očekivanjima mladih kolega i kolegica. U okviru panela EU regulacija: instrumenti, institucije i koordinacija, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u RH i voditeljica medijskog tima Andrea Čović Vidović govorila je o koordinaciji hrvatskih institucija i pravnih okvira s europskom regulacijom medijskog područja, pri čemu se osvrnula i na buduću provedbu zakona o zabrani društvenih mreža mlađim maloljetnicima. Program je uključivao i kratki video-razgovor s europarlamentarkom Sunčanom Glavak, koja je podijelila stajališta o europskim medijskim i digitalnim politikama te izazovima s kojima se suočava Hrvatska dok je razgovor moderirala Barbara Peranić iz Ureda Europskog parlamenta u RH.
Središnji dio programa bio je okrugli stol o sustavnim rizicima koje donose platforme, umjetna inteligencija i newsfluenceri. Moderirala ga je potpredsjednica Odbora stručnjaka Vijeća Europe za online sigurnost i osnaživanje kreatora i korisnika sadržaja (MSI-eSEC) prof. dr. sc. Marijana Grbeša Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a potpredsjednik Vijeća za elektroničke medije i zamjenik ravnatelja Agencije za medije (AEM) Robert Tomljenović predstavio je i istraživanje o izbjegavanju vijesti u Hrvatskoj. Pritom su u raspravi sudjelovali i glavni urednik i direktor Večernjeg lista Dražen Klarić; izvršni direktor HUDI-ja i direktor UNIP-a Ozren Kronja; predsjednik Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) Goran Penić; ravnatelj Agencije za medije (AEM) Josip Popovac; član Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Nikola Popović; doc. dr. sc. Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu; Mato Brautović, autor ADMO-vog izvještaja o primjeni Akta o digitalnim uslugama i Kodeksa ponašanja o dezinformacijama u Hrvatskoj 2024.-2026.; članica Predstavništva Europske komisije u RH Andrea Čović Vidović te predsjednica SNH-a i EFJ-a Maja Sever. U drugom dijelu okruglog stola, koji je moderirala Iva Nenadić, rasprava se proširila na EU medijske i digitalne politike te institucionalne kapacitete u Hrvatskoj.
Konferencija je zaključena panelom Mladi čitaju, misle i govore: Mladi o mladima i promocija čitanja u eri umjetne inteligencije na kojem su studenti i studentice novinarstva iz Zagreba, Splita i Dubrovnika predstavili odabrane naslove, odnosno prijevode ključnih djela iz područja novinarstva, medija i strateškog komuniciranja. Djela su dio nove biblioteke Točno tako bo.ok koju je pokrenula Agencija za medije u sklopu NPOO mjere Uspostava sustava provjere točnosti informacija. Objavljena djela besplatno su podijeljena sveučilištima, fakultetima novinarstva, medija i drugih srodnih studija, kao i gradskim knjižnicama te medijskim kućama, a za cilj imaju potaknuti studente, znanstvenike, sadašnje, no i buduće novinare te urednike na razmišljanje, raspravu o važnosti i suvremenoj ulozi novinarstva i generalno medija u novom medijskom okolišu.
.jpg?vel=327252)
Tako je za potrebe ovog panela, studentica Karla Sabljić s dubrovačkog Fakulteta za medije i odnose s javnošću izabrala knjigu Zašto nam još uvijek trebaju novinari? autora Armina Wolfa, student Jan Stojanović sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti opredijelio se za knjigu Izbjegavanje vijesti autora Rasmusa Kleisa Nielsena i Benjamina Toffa te autorice Ruth Palmer dok se studentica našeg diplomskog studija Novinarstvo u suvremenim medijima Emanuela Šamija odlučila za knjigu Platforme, moć i politika autorice Ulrike Klinger te autora Daniela Kreissa i Brucea Mutsvaira. Studenti su prvo ukratko predstavili glavne ideje svojih knjiga, a zatim su kroz razgovor iznijeli vlastita kritička mišljenja o općeprisutnim temama u javnom diskursu poput kulture čitanja mladih, njihova znanja te djelovanja u vremenu umjetne inteligencije. Nakon službenog dijela programa, sudionici su imali prilike u neformalnoj komunikaciji otvoriti mogućnosti za neke buduće suradnje. Centar za digitalne politike i građansku otpornost nastavit će razvijati istraživački i policy rad te služiti kao platforma za dijalog između akademske zajednice, medija, institucija i civilnog društva. Svima uključenima želimo puno sreće u radu te se nadamo da bismo se uskoro mogli družiti i na nekim novim događanjima.
Emanuela Šamija, 1.g., diplomski studij Novinarstvo u suvremenim medijima
