

Prvog dana održano je predavanje „Novinarstvo sutrašnjice: Kako vijesti mogu postati dio rješenja, a ne dio problema“ Ulrika Haagerupa, osnivača Konstruktivnog instituta u Danskoj, koji je izložio temeljne postavke konstruktivnog novinarstva i objasnio kako mediji mogu aktivno doprinositi rješavanju društvenih problema umjesto da ih produbljuju. Slijedilo je panel na kojem su uz Haagerupa sudjelovali Silvija Šeparović (glavna urednica informativnog programa Yammat FM-a), Mojmira Pastorčić (urednica Direkta, RTL Hrvatska) i Dario Markas (zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista). Kroz raspravu otvorili su pitanja vezana uz buduće smjerove medijskog rada i ulogu novinara u oblikovanju javnog diskursa.

Danski profesor Peter Bro je u svom predavanju „Konstruktivno novinarstvo: Uloge, odgovornosti i prakse“ naglasio potencijal konstruktivnog novinarstva te istaknuo: „Za one od nas koji vjerujemo u važnost medija i demokracije, te u važnost novinarstva u poticanju javnog dijaloga, važno je pronaći put kako ljude vratiti medijima, a neka istraživanja sugeriraju kako upravo konstruktivno novinarstvo možda može biti način da se to postigne.“
Slijedila su izlaganja Meenal Thakur iz Transitions Media o SoJo-u (Solutions Journalism), Çağrıja Özdemira, urednika projekta +90 o modelu Deutsche Wella (DW) povezuje s turskom mladom publikom.
Na drugom panelu „Od ideje do prakse - kako redakcije diljem Europe mijenjaju način izvještavanja“, sudjelovali su Assunta Corbo (Constructive Journalism Network), Sophie Roland (freelance novinarka i trenerica rješenja), Çağrı Özdemir (+90) i Jeske Jongerius (Momus Media) i raspravljali o načinima na koje redakcije diljem Europe uvode promjene u pristup izvještavanju, od koncepta do praktične primjene.

Na trećem panelu „Što dalje? Novinarstvo na raskrižju“ sudjelovali su Ksenija Kardum (Nova TV), Rahela Štefanović (HRT), Dora Kršul (Telegram), Ivan Zrinjski (Jutarnji list) i prof. dr. sc. Tena Perišin (Fakultet političkih znanosti). Rasprava se fokusirala na aktualne izazove novinarstva, perspektive njegovog razvoja i uloge medija u oblikovanju društvenog dijaloga u suvremenom okruženju.
Drugog dana održana je radionica „Solutions journalism“. Lucie Černá je na radionici predstavila principe ovog novinarskog pristupa, naglašavajući da novinarstvo ne izvještava samo o problemima, već aktivno istražuje i pomaže doći do mogućih rješenja. Studenti su imali priliku obraditi određene teme upravo kroz ovaj pristup, što im je omogućilo praktično iskustvo i razvoj vještina relevantnih za novinarsku praksu. Černá je pritom istaknula: „Istraživanja pokazuju da publika cijeni ovaj pristup u novinarstvu , te da su takvo novinarstvo spremni i platiti.To je pristup u kojem mediji ponovno postaju relevantni u njihovim životima i pružaju im nešto što donosi vrijednost“.


Dvodnevna konferencija studentima je pružila uvid u praksu konstruktivnog novinarstva, potaknula razmjenu iskustava s domaćim i europskim stručnjacima te omogućila stjecanje praktičnih vještina kroz radionice, istovremeno jačajući razumijevanje uloge medija u oblikovanju javnog dijaloga i promicanju društveno odgovornih pristupa u novinarstvu.
Ovoj je konferenciji i radionici prethodila promocija triju knjiga o konstruktivnom novinarstvu: „Konstruktivne vijesti /Kako spasiti medije i demokraciju s novinarstvom sutrašnjice“ Ulrika Haagerupa, „Konstruktivno novinarstvo / Preteče, načela i praksa“ Petera Broa i „Od zrcala do pokretača / Pet elemenata pozitivne psihologije u konstruktivnom novinarstvu“ Cathrine Gyldensted. Hvala Agenciji za elektroničke medije na primjercima koji su obogatili našu KIM-ovu biblioteku!
Cvita Bolanča, studentica druge godine prijediplomskog studija Komunikacija i mediji

