Pričigin 2026.

Svake godine sredinom ožujka u Splitu se održava festival pričanja Pričigin. Ovogodišnje 19. izdanje ponovno je oduševilo splitsku publiku. Festival se primarno održavao u dvorani Doma mladih, uz dodatne programe u Hrvatskom domu i knjižnici Dalmatina. Studentice Komunikacije i medija, Ema, Stella i Antea, imale su jedinstvenu priliku sudjelovati u ovom događaju kroz praksu u sklopu kolegija Medijski praktikum.


Što smo vidjele (i čule) na 19. Pričiginu?

 Pričigin se odvija kroz nekoliko večeri, a svaka je posvećena posebnoj temi koja duboko dirne posjetitelje. Program ovogodišnjeg izdanja bio je tematski raspoređen, a novost je ove godine bilo pripovijedanje u parovima pod nazivom „Parnični postupak“. Bilo je izuzetno zanimljivo promatrati dinamiku između poznatih spisateljica i spisatelja (poput Jelene Miholjević i Darija Harjačeka) dok su na sceni „pretresali“ svoje teme. Slijedio je program posvećen prerano preminulom Renatu Baretiću pod nazivom „Pričaj mi o njemu“. Priče su nas podsjetile na to zašto ovaj festival postoji, da čuva sjećanja, ljude i priče koje čine tkivo našeg grada.

Drugu večer programa moderirao je Kruno Lokotar, ugostivši regionalne pisce na temu „Kako sam stekao/izgubio predrasudu“. Pripovjedači poput Srđana Dragojevića, Emira Imamovića Pirkea i Dade Batinića analizirali su društvene stereotipe kroz humoristične, ali i kritičke osvrte. Iste večeri održan je i nastup Ivanke Mazurkijević i Damira Martinovića Mrleta, koji je spojio performativnu umjetnost i storytelling.

Treći dan festivala u Hrvatskom domu bio je posvećen inkluzivnim temama. Program „Život je (s)lijep“ okupio je slijepe i slabovidne osobe (Vinko Brešković, Mirjana Mrkela, Vojin Perić i dr.) koji su publici približili svoju svakodnevicu. Večer je zaključena programom „Još bolje vas našli“, u kojem su doseljenici iz Turske, Iraka, Kine, Etiopije i Velike Britanije pričali o svojim iskustvima života u Hrvatskoj, čime je festival dobio važnu interkulturnu dimenziju.

Četvrta večer bila je rezervirana za temu „Naše malo misto“, gdje su pripovijedali sudionici koji nisu rođeni Splićani, ali su grad odabrali za svoj dom (Brankica Borović, Mirko Galić, Hrvoje Matejčić i dr.). Program je moderirala Sanja Mikleušević Pavić, a fokus je bio na autopercepciji grada iz perspektive „furešta“. Za kraj večeri Goran Navojec održao je solo nastup. Posljednji dan festivala, tradicionalno je pripao najmlađima u dječjoj knjižnici Dalmatina.



Iskustvo koje mijenja perspektivu

Za nas, ova praksa nije bila samo ispunjavanje obveze. Gledajući kako cijeli tim s lakoćom, (iako znamo koliko truda stoji iza toga), vode pedesetak sudionika kroz raznolike teme, naučile smo kako se gradi povjerenje između izvođača i publike. Pomagale smo u organizaciji večeri, od uređivanja prostora do vođenja razgovora s publikom i izvođačima. Provele smo anketu među posjetiteljima, bilježeći kako priče jačaju povezanost. Ovaj festival može se nazvati jednom velikom zajednicom u kojoj volonteri, „pričači“ i publika zrače entuzijazmom te zajedno plješću, smiju se i plaču. Sudjelovati u organizaciji jednog od najvažnijih kulturnih brendova Splita, iskustvo je koje ćemo pamtiti.

Pričigin 2026. još jednom je dokazao da su dobre priče vječne, a da Split, unatoč svim promjenama, ostaje grad koji zna cijeniti dobru riječ. Odlazimo s prakse bogatije za nova znanja, poznanstva, ali i za spoznaju da je jedan mali tim ljudi, uz puno ljubavi, sposoban „natjerati“ cijeli grad da na nekoliko dana utihne i sluša.